beats by dre cheap

Katarza

U fazi sam osvještenja. I svojevrsne katarze. Osjetim to već jedan period, osjetim u sebi..i na sebi. Počelo je sa svjesnim izbjegavanjem tekmi Lige prvaka, pogotovo što su u pitanju bile tekme Liverpoola i Barse. Ta dva kluba volim, za njih navijam i ranije mi se nije smjelo desiti da propustim ijedan njihov meč. Gdje god da sam bio i šta god da sam radio. Naravno, moje Saraj'vo je iznad njih, iznad svih klubova. Pa i Saraj'vo sam počeo slabije pratiti i rijeđe na Koševo ići. Ono kad kunjate uz muziku ili, 'pak, gledate film ili neki dokumentarac dok na drugom kanalu ide uživo Barsa- Chelsea!? Ili kad radije izaberete šetnju do Vilsa nego tekmu s Mundijala!? Ili kad radije na pivo odete nego na Koševo, uprkos tome što je došla neka Krupa ili neki GOŠK? To ranije nisam radio. Ni pomišljao nisam. U fazi sam osvještenja i svojevrsne katarze, na neki način. I sada mi je to definitivno jasno. Prvo sam mislio, pa i sam sebe zavaravao da je to zbog zasićenja, zbog prevelikog broja utakmica tokom godine. Pa i zbog kladionice i tiketa koje odigram, onako s guštom, koji bi mi umanjili draž gledanja utakmice. Razne razloge sam nalazio i izmišljao, sam sebi dijagnozu postavljao, ne želeći priznati da gubim ljubav prema fudbalu, utakmicama i svom tom spektaklu kojeg fudbal pruža. Gdje ću, jadan, bez fudbala..i kud ću, jadan, bez tekmi..ima li smisla, uopšte, živjeti bez Lige prvaka, mundijala i evropskih tekmi?? Razumljivo, nakon toliko godina. Razumljivo da sam se opirao i sam sebe lagao i sam sebe uvjeravao u nešto što je u meni zamrlo i haman nestalo. I svo ovo sranje oko reprezentacija, komšijskih i susjedskih. I narodnih kola i vatrometa, uz njihove zastave u mojoj, u našoj zemlji. I plus svemu tome, ja bih se trebao inatiti i navijati za neku Tursku? Nikada. Ni za Tursku, ni za Hrvatsku, niti za Srbiju. Nikada. I svo ovo preseravanje oko novca, oko svih milijardi eura i dolara, koje se vrte oko igrača i klubova. Oko običnih ljudi, koji loptu ganjaju na livadi. Loptu ganjaju, a zarađuju bolje i više od kardiohirurga i svih doktora..zarađuju bolje i više od naučnika, umjetnika, od bilo koga..Sramotno. I tužno. Da ne kažem presmiješno. I svo ovo sranje i oko našeg, domaćeg fudbala. Djecu prodajemo za siću, a dovodimo polovne igrače iz susjedstva i komšiluka. I sva korupcija, javašluk i krkanluk, koji vladaju bh. fudbalom.Zato stadioni jesu prazni. Zato i jeste ovako kako nam je. Ogadili su mi sve. I dođe mi da povraćam i da bljujem. I da plačem. I da me bijes obuzima i neka mržnja, a sve zbog nečega što je nekada bio sport. Sport. I to ne neki obični sport, nego najvažnija sporedna stvar u životu. Ne, ne želim to. Ne želim više sebi to raditi, niti sebi to dopustiti. U fazi jesam osvještenja i svojevrsne katarze, to mi je sada definitivno jasno. Ipak...Ipak, nadu mi ubili nisu. Nadu da će fudbal biti kao što je i bio, da ću gledati majstore i genijalce te igre, a da neće biti milijardama plaćeni, dok ljudi po svijetu umiru od gladi ili zbog slabe zdravstvene zaštite. Nadu mi nisu ubili da ću nekada moći navijati i za susjede i za komšije i za Tursku, jer u mojoj, u našoj, zemlji, svi vole prvo Bosnu, pa onda ostale. Nadu mi ubili nisu da će sport biti samo sport, onaj most što spaja ljude, nacije i države. Nadu mi ubili nisu. Upravo zbog te nade viđati ćete me na tekmama pionira, kadeta i juniora, gdje ću sanjati i iščekivati novog Papeta, novog Deju Savićevića ili novog Alena Bokšića. Upravo zbog te nade ću i sam igrati fudbala, sve dok mi noge i pluća to budu dopuštali. Upravo zbog te nade, sanjam dan kada ću se samo prisjećati ovih dana i ove lične katarze i ovih loših i ružnih vremena u svijetu, u čovječanstvu. Upravo zbog ove nade, tako bih volio da Saraj'vo moje gledam u Firenci, krajem jula. I da mogu pričati nekada da sam gledao tu tekmu i još mnoge velike tekme mog kluba, kao što jeste moj otac i svi njegovi vršnjaci, onih osamdesetih godina. Što na Grbavici, što na Koševu. Sanjaću i nadaću se. I čekati. Ovo sranje i ovaj pasjaluk od fudbala ću što više ignorisati i izbjegavati. To mi ne treba. To nikome ne treba.

Dozvolite da se obratim
http://sarajevo1976.blogger.ba
08/07/2018 13:38